“Moje dijete ima povišenu temperaturu, šta da radimo”, jedno je od najčešćih pitanja roditelja u pedijatrijskoj ordinaciji. Čest simptom koji uznemiri roditelje, koji trebaju znati kada treba skidati temperaturu, kojim ljekovima, kojim dozama i koliko često.

Povišena temperatura nije bolest, nego simptom, znak određene infekcije. Može da se javi kao jedini simptom ili udružen sa sekrecijom iz nosa, kašljem, povraćanjem, prolivom, ospom po koži… Veliki broj virusa i bakterija po ulasku u dječiji organizam pokreću odbrambenu reakciju imunološkog sistema i jedna od manifestacija borbe organizma sa infektivnim uzročnicima je povišena tjelesna temperatura. Povišena temperatura nije uvijek štetna po zdravlje, ali iz naše prakse se pokazalo da najveći broj roditelja strijepi od febrilnih napada, pneumonije, upale pluća, kao i od hospitalizacije djeteta i drugih komplikacija.

Normalna tjelesna temperatura, mjerena ispod “pazuha” je do 37C⁰, a kada se mjeri rektalno, gornja granica tjelesne temperature je za pola stepena viša 37,5C⁰. Postoje toplomjeri za “na čelo”, ”u usta i uši “, koji su dobri za orjentaciju, ali nisu precizni. Temperatura je obično ujutro najniža, a raste u popodnevnim satima, nakon obroka ili fizičke aktivnosti.
Kad je tjelesna temperature do 38C⁰ , ona se ne smatra visokom i ta djeca koja imaju temperaturu od 37,5-38C⁰ nazivaju se subfebrilna. Kada dijete ima preko 38C⁰ radi se o povišenoj temperaturi i to dijete je febrilno dijete, a kada je preko 39C⁰, pa i preko 39.5C⁰ to je visoko febrilno dijete.
Temperatura preko 40C⁰ koja kod roditelja izaziva strah, zahtijeva brzu reakciju, jer bez obzira na uzrok mora neodložno da se obara.

Šta uraditi kad dijete ima temperaturu?

Ukoliko dijete ima temperaturu do 38C⁰ prvo ga treba ”raskomotiti”, ne treba ga utopljavati i pokrivati! Obući mu laganu pamučnu odjeću i ponuditi mu tečnost -vodu, vodu sa elektrolitima, čaj, supu i laku hranu koju inače uzima. Važnije je da dijete uzima dovoljne količine tečnosti, tako da roditelje ne treba da brine što dijete ne jede istu količinu i vrstu hrane kao kada je zdravo. Sobna temperatura treba da je oko 22C⁰. Dijete često treba nuditi da pije kad je budno, jer povišena temperatura ubrzava potrošnju energije u organizmu, a time i potrošnju tjelesne vode. U akutnoj fazi su nepoželjni kisjeli sokovi, ali i vrući napici.

Često pitanje je koliko treba dijete da pije?

Pa onoliko koliko želi, jer ima povećane potrebe za tečnošću. Ako povraća treba da se poštuje pravilo “često i po malo”, svakih 5-10 minuta po 1-2kk tečnosti. U ovom slučaju koristiti sredstva za oralnu rehidraciju-elektrolite. U prvoj godini života i kasnije, pojenje djeteta zahtijeva veliko strpljenje.

Ukoliko temperatura raste iznad 38C⁰-38,5C⁰

Neophodno je uključiti lijek za snižavanje temperature, tj antipiretik. Na našem tržištu postoje preparati koji se mogu kupiti u apoteci i bez ljekarskog recepta i obavezno je imati bar jedan od njih kućnoj apoteci: Paracetamol/Efferalgan, Febricet, Panadol/i Ibuprofen/Brufen, Blokmax ,Ibalgin, Ibumax. Zabranjeno je korišćenje salicilata, a to je Aspirin i Andol! Kod djece mogu dovesti do teških komplikacija, naročito kada dijete ima infekcije uzrokovane određenim tipovima virusa. Iizmeđu ostalih tzv. Rayov sindrom.
Paracetamol i Ibuprofen imaju sličnu efikasnost kao salicilati, ali su bezbjedniji za djecu. Oba lijeka imaju približno istu efikasnost, ali je reakcija na lijek individualna, tako da ako dijete ne raguje na Paracetamol, treba dati Ibuprofen, i obrnuto, normalno ukoliko dijete nema alergijsku reakciju na jedan od istih. Preporuka za kombinovanje Paracetamola i Ibuprofena preporučuje se samo po uputu pedijatra!

Antipiretici najčešće se daju kao sirupi – oralno ili kao čepići tj. supozitorije, u guzu-rektalno. Uvijek treba da se lijek da kašičicom ili špricem, prirodnije je svakako, ali ako dijete povraća ili odbija lijek na usta mogu se primijeniti čepići. Supozitorije ne treba davati kad dijete ima proliv, jer se tada lijek ne može resorbovati sa sluznice rektuma, a proliv se može pogoršati. Poštujte dozu lijeka i učestalost davanja koju odredi pedijatar.

Najčešće greške i pravilno doziranje

Roditelji obično daju manje doze lijeka nego što je potrebno i zbog toga neophodno je da znaju da se ljekovi kod djece doziraju po kilogramu tjelesne težine, a ne po uzrastu. Djeca preko dvanaest godina, kao i djeca sa tjelesnom težinom 40kg i više, uzimaju doze lijeka kao i odrasli. Paracetamol se dozira 10 do 15mg po kg tjelesne mase na 4-6h po potrebi, a Ibuprofen 5-7mg po kg tjelesne mase na 6-8h po potrebi.
Kod čepića je potrebno dijete staviti potrbuške, nježno staviti čepić u guzu, potom rukom stisnuti guzu u trajanju od par minuta da rastopljeni čepić ne iscuri napolje. Doziranje 10mg po kg TM na 6h po potrebi.
Svi antipiretici traže 15-30 minuta, nekad i duže za početak dejstva, zato treba biti strpljiv, a ako temperatura i dalje raste ponoviti tuširanje mlakom vodom.

Kad se radi o visokoj temperaturi preko 39-39,5C⁰ najbolje je tuširanje djece mlakom vodom, ali ne u fazi drhtavice i rasta temperature, ne hladnom vodom! -Temperatura vode treba biti 36-37C⁰. Umjesto tuširanja roditelji mogu mlakom vodom natopiti pamučnu pelenu, pažljivo ”orositi“ dijete koje sjedi ili leži, tako da koža bude pokrivena kapljicama mlake vode. Golo dijete se ostavi da se osuši bez pokrivanja i ovo se može ponavljati na 20-30 minuta koliko je potrebno.

Zadovoljno, raspoloženo dijete koje jede i dobro spava bez obzira na visoku temperaturu, manje je ugroženo nego dijete koje je malaksalo, nezainteresovano za igru, odbija hranu ili neutješno plače. U prvim danima infekcije nije realno očekivati da lijek vrati temperaturu na normalne vrijednosti, jer sve dok je infekcija u akutnoj fazi nema čudotvornog lijeka za potpunu normalizaciju tjelesne temperature u prvim danima (da bude ispod 38C⁰).